Islamski verniciu nedelju počinju četvorodnevnu proslavu jednog od dva svoja najveća praznika -hadžijski Kurban-bajram. 

Prvog dana praznika obavlja se bajramska molitva – Bajram-namaz. Svi muslimanski verski praznici računaju se po mesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram je dva meseca i 10 dana posle Ramazanskog bajrama.

Kurban-bajram se naziva i hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće u Ćabi, odnosno u Meki, u Saudijskoj Arabiji, najvećem islamskom svetilištu. Hadž je jedna od pet glavnih verskih obaveza punoletnih islamskih vernika, ukoliko mogu finansirati troškove hodočašća, ne ugrožavajući normalan život svoje porodice. Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovesti, nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog sveta. 

Praznik se zove Kurban-bajram jer se tada prinosi žrtva – kurban, što znači približavanje Bogu. Prinošenje žrtve značajan je deo hadža. 

Taj obred vrše svi oni koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso (od kurbana) deli sirotinji, susedima i rodbini.